Cenzurirani Caravaggio

U  Utrechtu, u Centraal Museumu, otvorena je 16. prosinca velika izložba pod naslovom Utrecht, Caravaggio i Europa. Posvećena je djelima baroknog umjetnika Michelangela Merisija da Caravaggia, koja su za tu priliku prvi put dopremljena u Nizozemsku, i njegovih tamošnjih učenika kao što je Dirck van Baburen i Gerard van Honthorst. U sklopu promocije izložbe 11. prosinca dovršen je četrnaest metara visok mural na zabatu stambene zgrade u četvrti Kanaleneiland. Ma koliko se motiv čini bezazlen – Svirač lutnje – njegov izbor rezultat je neočekivana pritiska stranke DENK i kompromisa gradske uprave.

Zabranjeni Sveti Jeronim u razmatranju

Stranku DENK utemeljili su 2015. nizozemski političari turskoga podrijetla Tunahan Kuzu i Selçuk Öztürk nakon što su napustili Liberalnu stranku. Na parlamentarnim izborima 2017. osvojili su tri mandata, a u Utrechtu zauzimaju dva vijećnička mjesta od njih 45. Ime im izaziva pozitivne konotacije – na nizozemskom znači „misli“, a na turskom „jednakost“ – ali stranka nije bez kontroverzi. Iako se zalaže za integraciju i ravnopravnost u Nizozemskoj, ne priznaju da je Turska izvršila genocid nad Armencima i jedini se od svih nizozemskih političkih čimbenika 2016. nisu pridružili apelu da se oslobodi Ebru Umar, Turkinja iz Nizozemske, koja je u Turskoj bila uhićena zbog tweeta o Erdoğanu.

„Kompromisni“ plakat u Utrechtu

Na vijest da se u Utrechtu sprema oslikavanje zgrada prizorima s Caravaggiovih slika, reagirao je njihov lokalni čelnik Mahmut Sungur, postavivši pitanje gradskim vlastima je li prikladno javnim novcem u javnom prostoru financirati umjetnine s vjerskim temama. Sungura je zanimalo zašto stanovnici četvrti Overvect i Kanaleneiland nisu bili izvješteni o „vjerskom izražavanju u javnom prostoru izvan crkve ili džamije“ te bi li se ubuduće i islamske organizacije mogle slobodno izražavati u javnom prostoru. Zabrinulo ga je da bi sumorne zgrade u turobnoj holandskoj ravnici mogle osvanuti oslikane prizorima kao što su Sveti Jeronim u razmatranju, ulja na platnu iz 1605. koje se čuva u Montserratu kod Barcelone, ili čak Polaganje Krista u grob iz 1603. Vijećnici Narodne stranke za slobodu i demokraciju te Stranke slobode upozorili su da je riječ o apsurdnoj cenzuri kulturne baštine, ali nije pomoglo. I tako je na stambenjaku na Kanaleneilandu osvanuo vjerski indiferentan, prpošan i zabavan Svirač lutnje Dircka van Baburena iz 1622.

Vrlo sličan slučaj upravo se događa u SAD-u, a spor je nastao zbog dvanaest metara visoka križa u gradiću Bladensburgu u Marylendu. Križ je podignut 1925. kao memorijal za 49 mještana poginula u Prvom svjetskom ratu te je uvršten u popis nacionalnih povijesnih prostora. Mnogi od poginulih pokopani su na vojnom groblju Arlington, a gotovo su svi stradali na bojišnici u Francuskoj – s iznimkom liječnika Ernesta Pendeltona Magrudera, koji je kao kirurg s Crvenim križem pošao u Srbiju te ondje 1915. umro od tifusa. Američka udruga humanista (American Humanist Association) – udruženje utemeljeno 1941. sa svrhom, kako sami kažu, promicanja sekularnoga humanizma – podigla je 2015. tužbu protiv Odbora za prostorno planiranje Marylanda, tvrdeći da križ iz Bladensburga promiče religiju, tj. kršćanstvo, te se stoga na njegovo održavanje ne smiju trošiti javna sredstva, ako se ne želi biti u suprotnosti s Prvim amandmanom Ustava SAD-a. Njihove je argumente sud 2016. prihvatio, a to je 2017. potvrđeno i drugostupanjskom presudom u kojoj, među ostalim, stoji da je trošenje javnih sredstava na održavanje memorijala u Bladensburgu neustavno jer „znatno povezuje vladu i religiju stoga što je križ bitni kršćanski simbol te se na taj način narušava odijeljenost države i crkve“. Ta je presuda izazvala snažnu političku reakciju i demokrata i republikanaca te se stotinjak kongresnika založilo za očuvanje ratnih spomenika – čemu ide u prilog i izdvojeno mišljenje suca Rogera Gregoryja, u kojem stoji da Prvi amandman „ne zahtijeva od vlade da iz javne sfere briše svako referiranje na vjeru“.

Slučaj trenutno razmatra Vrhovni sud. Ukoliko i on potvrdi prethodne presude, neće biti druge nego križ ukloniti s javne površine, kako je izjavio za CNN David Niose, ravnatelj Američke udruge humanista. Humanista prehumanitarnih, da se poslužimo Krležinom ironijom, tolerantnih prema svima koji misle poput njih.